Osobna sjećanja - Žarko Puhovski

Žarko Puhovski je politolog, filozof, politički analitičar i aktivist za ljudska prava. Rođen je 15. prosinca 1946. u Zagrebu. Do umirovljenja je bio nastavnik, asistent, a onda profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za filozofiju. Predavao je filozofiju i politiku, politiku i etiku i druge praktičke filozofijske discipline. Predavao je i u inozemstvu, nekoliko godina vodio je postdiplomski studij Mirovnih studija u Austriji nekoliko godina. Uz boravke u inozemstvu, živio je u Zagrebu gdje i danas živi. Pored profesionalnih angažmana, imao je niz aktivističkih inicijativa. Bio je direktor Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava te je javni je zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.
Njegov otac je iz obitelji poljskog porijekla, a njegova baka po majčinoj liniji je mađarska židovka. Majka i otac bili su ljevičarski nastrojeni. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, njegov otac i njegov stric bili su zatočenici u logoru Jasenovac, jer su kao ilegalci pomagali komunističko-partizanskom pokretu. Obojica su kasnije pušteni iz logora. Tijekom Drugog svjetskog rata 14 člana obitelji Puhovski izgubilo je život.
Nakon Drugog svjetskog rata, osobno se uključio u Hrvatsko proljeće, no nije podupirao dominantnu struju studenata koja je tražila reforme. Kasnije, nakon sloma pokreta, na montiranom procesu protiv reformistički orijentiranih studenata bio je svjedok optužbe. Krajem 1980.tih, bio je jedan od osnivača i članova Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu koje je imalo za cilj očuvati SFRJ od raspada unutarnjom reformom.
Danas Žarko Puhovski nastupa kao politički analitičar i activist za ljudska prava.
0:00:00 - 0:01:32 Predstavljanje, vrijeme i mjesto rođenja, opis karijere
0:02:08 - 0:05:16 Obiteljsko podrijetlo, podaci o njegovim bakama i djedovima
0:05:27 - 0:06:27 Položaj žena u to vrijeme, kućanski poslovi i kuhanje za muškarce
0:06:28 - 0:07:27 Radno iskustvo njegove bake i njegove majke
0:07:47 - 0:09:01 Odnos s bakom iz Budimpešte, njezine priče o vremenu prije Prvog svjetskog rata, bratovo zanimanje za to vrijeme
0:09:10 - 0:11:10 Sjećanja njegovih roditelja na vrijeme prije Drugog svjetskog rata, priča o tome kako su se upoznali u "Trijezvenoj mladeži", očevo suzdržavanje od alkohola
0:11:11 - 0:13:17 Život u Zagrebu prije Drugog svjetskog rata iz perspektive njegove bogate rodbine
0:13:17 - 0:14:57 Njegova ideja identiteta iz djetinjstva, usmjerena na grad, a ne na nacionalnost, njegova prva "aktivistička" akcija - prosvjed u školi
0:14:57 - 0:18:55 Promišljanja o identitetu Zagrepčana prije i danas, život u Zagrebu prije Drugog svjetskog rata, prvi automobili i taksiji
0:18:56 - 0:19:58 Prvo putovanje u Budimpeštu i razočaranje njegovih očekivanja
0:19:58 - 0:21:57 Predodžba o tadašnjoj Americi, tamošnje iskustvo njegove tete
0:21:58 - 0:24:45 Predrasude i percepcije njegove bogate rodbine u kontrastu s njegovom siromašnom rodbinom
0:25:15 - 0:34:01 Iskustvo obitelji iz Drugog svjetskog rata, 14 umrlih rođaka, anegdote o ratu
0:34:01 - 0:39:49 Njegoc otac i stric u logoru Jasenovac
0:39:49 - 0:42:55 Obiteljsko prijateljstvo s književnikom Miroslavom Krležom
0:42:55 - 0:44:26 Reakcije na ideje Milovana Đilasa
0:44:27 - 0:47:58 Priče koje je čuo o sukobu Tito-Staljin i njegovim posljedicama, Goli otok, Mirjana Gross
0:47:58 - 0:49:41 Njegova sjećanja na demonstracije o Trstu, njegovo nepovjerenje u masovne pokrete
0:50:04 - 0:55:56 Oslobođenje Zagreba, napetosti između obitelji i partizana, razdoblje tranzicije vlasti
0:56:02 - 0:58:08 Žaljenje za poginulima u Drugom svjetskom ratu
0:58:08 - 01:03:27 Promišljanja o spomeniku žrtvama holokausta u Zagrebu, reakcije oca i strica na spomenik u Jasenovcu, stvaranje antifašističkih spomenika
1:03:38 - 01:14:00 Informiranje o svijetu, naglasak na vanjskoj politici, cenzura informacija unutarnjih poslova, neslaganja s ocem oko nacionalizma
1:14:24 - 01:25:49 Nacionalno pitanje u Jugoslaviji
1:25:51 - 01:38:59 Prisjećanje na Hrvatsko proljeće, osobni angažman, nesuglasice s drugim studentskim vođama, sudjelovanje u suđenju
1:39:39 - 01:44:47 Prva polovica 1980-ih kao liberalni vrhunac Beograda, uspon nacionalizma koji slijedi, tzv. Hrvatska šutnja
1:44:47 - 01:50:59 Spoznaja da se Jugoslavija raspada, pokretanje alternativnih rješenja, rad UJDI-a (Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu)
1:50:59 -01:54:41 Prvi izbori u Hrvatskoj, njegov angažman u civilnom sektoru, antiratne inicijative, prva upozorenja na mogućnost rata, izbijanje rata
1:58:16 - 02:03:56 EU kao ideja da se Drugi svjetski rat zaboravi i da ga se ne sjeća
2:03:56 - 02:09:11 Problematika kulture sjećanja na Drugi svjetski rat u Hrvatskoj danas
02:09:30 - 02:13:10 Poruka mladima