Biseri Fruške gore, manastir Krušedol, Fruška gora | ISTRAŽI SRBIJU!

Sdílet
Vložit
  • čas přidán 7. 03. 2021
  • Na Fruškoj gori utehu su tražili skoro svi srpski velikani. A to nimalo ne iznenađuje, jer Fruška gora ponosno čuva 16 manastira iz kasnog srednjeg veka.
    Šume južnih obronaka ove planine vekovima skrivaju svetilište u kome se i danas nalaze mošti srpskih despota, patrijarha i jednog kralja. Nadomak Iriga i Maradika nalazi se zadužbina despota Đorđa Brankovića i njegove mati Angeline Branković. Manastir Krušedol nastao je u periodu između 1509. i 1514. godine.
    Posvećen je Blagovestima, hrišćanskom prazniku i danu kada je anđeo javio Mariji da će roditi Isusa. Zahvaljujući novčanoj pomoći jednog vlaškog vojvode i velikog ruskog kneza Vasilija Đorđe Branković podigao ovaj fruškogorski manastir.
    Dragocenost manastira Krušedol je barokni zvonik iz prve polovine XVIII veka, ali je najveće blago ovog pravoslavnog hrama njegovo zidno slikarstvo, odnosno freske i ikonostas.
    Prvi zvaničan pomen manastira Krušedol zabeležili su turski osvajači 1546. godine.
    U doba Velike seobe Srba kaluđeri ovog manastira prebegli su u mađarski grad Sent Andreju, a sa sobom su poneli sve dragocenosti. Nedugo zatim, 1697. godine se vraćaju, a mitropolit Isaija Đaković, koji je i sam sahranjen u manastiru prenosi mošti srpskog patrijarha Arsenija III Čarnojevića u ovaj hram.
    U prvoj polovini 18. veka tokom bitke na Petrovaradinu 1716. godine turski osvajači ne samo da su opljačkali i zapalili Krušedol, već su sasekli i zapalili mošti Svetih Brankovića.
    Ovaj fruškogorski manastir večni je počinak velikog broja znamenitih Srba. Čuveni srpski pesnik iz doba romantizma, Laza Kostić, kada se razočarao u ljubav i shvatio da je nemoguće da je ostvari sa mlađanom Lenkom Dunđerski utehu je potražio upravo u ovom manastiru. Ovde je sahranjena i kneginja Ljubica Obrenović, supruga velikog srpskog knjaza Miloša Obrenovića, kao i kralj Milan Obrenović. U manastiru Krušedol sahranjeni su i srpski patrijarsi Arsenije III Čarnojević i Arsenije IV Jovanović Šakabenta, kao i mitropolit Isaija Đaković, vojvoda Stevan Šupljikac i mnogi drugi.
    Riznica manastira Krušedol predstavljala je jednu od bogatijih manastirskih riznica. U njoj su se nalazile brojne dragocenosti koje su pripadale porodici Branković, ali i mnogim drugim srpskim vlastelinskim porodicama. Nažalost, većina tih predmeta je usled turskih osvajanja pokradena.
    Nakon turskog spaljivanja i danas se u manastiru Krušedol čuvaju ostaci moštiju despotice Angeline i njenog muža despota Stefana, kao i njihovog sina despota Đorđa i izlažu se samo tokom velikih crkvenih praznika.
    Manastirska biblioteka je veoma bogata.
    Davne 1662. godine ovde je pisana Služba i akatist svecima, a u biblioteci je čuvano sedam crkvenih štampanih knjiga koje je 1651. godine iz Rusije u manastir doneo iguman Amfilohije.
    Sveti Arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve avgusta 2009. godine odlikovao je manastir Krušedol na njegov jubilej Ordenom Svetog Save prvog stepena.
    Ako se nađeš na Fruškoj gori, obavezno poseti i ovaj pravoslavni hram. A do tada, prijavi se na naš kanal i prati nas.
    ➡ Subscribe: / @discoverserbia9316
    Instagram: @paneuropa_discover_serbia
    #DiscoverSerbia​ #ManastiriSrbije​ #Krusedol

Komentáře • 3