Majstorska cesta & Tulove grede

Majstorska cesta je cesta preko Tulovih greda, jedinstvena panoramska cesta, najljepša planinska cesta s koje se istovremeno otvaraju prekrasni vidici na spektakularne oblike stijena Tula, koje izazivaju strahopoštovanje, kao i na kanjon Zrmanje, zadarsko zaleđe i more.
Majstorska cesta je državna cesta u Hrvatskoj i bila je prva suvremena cestovna spojnica južne i sjeverne Hrvatske. Svečano je otvorena 4. listopada 1832. godine. Majstorska cesta transvelebitska je prometnica koja je povezivala Sveti Rok u Lici preko Malog Alana s Obrovcem u Dalmaciji. Po tada novoj velebitskoj transverzali, osim trgovačkog odvijao se i poštanski promet između Beča i Zadra.
Građena je u vrlo teškim uvjetima. Govorilo se da je građena probijanjem živih stijena. Ukupne je dužine 41 kilometar. Ime je dobila zbog načina gradnje koji je za ondašnje uvjete bio napredan i vrlo težak. Ime ceste vuče podrijetlo od njemačke riječi "meisterstück" koja znači remek-djelo. Maksimalni nagib ove ceste u vremenu izgradnje bio je do 5,5 posto, što je toliko bilo napredno za ono doba a što se vidi po tome što je taj nagib sukladan i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica.
U Habsburškoj je Monarhiji bio iznimno dugo putovanje između Beča i Zadra te općenito iz netom od Mletaka i Napoleona pripojenih južnih hrvatskih krajeva - Dalmacije. Trgovački i poštanski je promet bio otežan. Za olakšavanje, bečki je dvor 1819. godine odlučio izgraditi prekovelebitsku prometnicu od sela Svetog Roka, preko prijevoja Malog Alana (1.045 m n/v) sve do magistralne ceste za Obrovac. Poslu se prionulo 1825. i do 1827. godine, 24 km duga dionica gradila se od Obrovca preko Podpraga, Praga i Kraljičinih vrata do Malog Alana, ondašnjem završetku dalmatinske granice. Druga faza gradnje bila je lička dionica duga 17 km od Malog Alana do Sv. Roka. Ondje se Majstorska cesta spajala s već postojećom trasom Dalmatinske ceste. Cesta je dovršena i svečano otvorena 1832. godine.
Trasa ceste vrhunski je izvedena po vrlo teškim mjestima. Graditelj ceste Josip Kajetan Knežić trasu je sproveo po strmoj velebitskoj padini s brojnim serpentinama između klisura i kukova, što je za ondašnje prilike bio veliki napredak u cestogradnji. Nepovoljni uvjeti pridonijeli su vrlo visokim troškovima izgradnje ceste.
Austrijski car Franjo II. u spomen novoizgrađene ceste sagradio je 1832. godine crkvu sv. Frane u Podpragu. Na obje strane, onoj koja gleda prema planini i onoj koja je okrenuta prema moru, ima jednake trijemove. Stoji na obroncima Velebita, nasred proplanka podno Tulovih greda - predio poznat kao Podprag. Podprag je kamena zavojita visoravan.
TULOVE GREDE
Tulove grede su čudnovati krški fenomen na Velebitu. Nalaze se u Parku prirode Velebit. Tulove grede, stjenoviti su greben izrazito strmih kukova izgrađen od vapnenačkih stijena, dužine oko 1 km, te s najvišim vrhom 1120 mnv. Ovu kršku formaciju čine tornjevi, stupovi i pukotine (žljebovi, točila). Južnim podnožjem grebena prevladava travnati dolac - Dolac poda Tulom.
Uz ove su stijene vezane narodne predaje. Po narodnim predajama ondje su se legli zmajevi iz jaja, a u stijenama živjele su nevidljive velebitske vile. Treće mitsko biće u tim stijenama za koje se vjerovalo u puku jest Crna kraljica koja je donosila nesreću. To je mitsko biće dalo ime planinskom prijevoju Kraljičinim vratima.
Unutar ove kružne stjenovite formacije koja s jedne strane ima prirodni ulaz nalazi se izvor veoma hladne bistre pitke vode na dubini od nekoliko desetaka metara, a može ga se dosegnuti samo pomoću kante na dugom konopcu.
S južne strane Tulovih greda prekrasna je vrtača Dolac, jedna od lokacija na kojima je tijekom 60-ih po romanima Karla Maya sniman serijal filmova o Winnetouu. Tulove grede i okolne vrtače glumile su američki Divlji zapad, a brojni poklonici legendarnih njemačkih vesterna i danas su redoviti gosti Velebita.
Tulove grede su poznate kao planina gdje je poglavica Winnetou umro, a nakon smrti Pierre Brice-a, prvog i najpopularnijeg glumca koji je utjelovio poglavicu Winnetou, njegova supruga je prosula njegov pepeo po ovom veličanstvenom vrhu.

[@damir330004]

Je lijepo je tamo,svaka ti cast.
Prosao to puno puta ali bez baterije 🙃
Ako smijem primijetiti, lose stojis na pedalama, probaj spd bit ce ti lakse i stajat ces pravilno na pedalama😀
Sretno u novim avanturama(probaj ako nisi zavizan i Biokovo) to cete malo namuciti ali se isplati
Lp

[@ankamiletic804]

Ivanova draga i put Susanj Dabar

[@audreytracks]

Very nice. The scenery is amazing. I hope I can go there in the future too. Unfortunally traveling is made very difficult for us. Thanks for sharing your adventure.

[@damir-medurecan]

Tnx :-) GPX route: www.bikemap.net/en/r/5582446/

[@platinumdragon3007]

Very interesting roads!

[@damir-medurecan]

Tnx

[@damir-medurecan]

Terezijana (Karlobag - Gospić), video: czcams.com/video/yprS0Oobr6A/video.html

[@ZvoMan]

Pozdrav, lijep video i hvala na trudu.
Zanima me da li postoji vidljiv puteljak od ceste prema gredama?
I ja planiram ići s biciklom, ali iz smjera Modrića uzbrdo, pa nazad.
Znaš li možda koliko daleko bi morao pustiti bicikl prije penjanja na same stijene, ima li to smisla?

[@damir-medurecan]

Put je dobar, pocetak je asfalt, kasnije je poljski put, onaj sa šljunkom, no vrlo jasno vidljiv, nemoyes promasiti nikako jer je to jedan jedini put. Sto se tice pristupa, imas dvije solucije, od sela Sveti Rok, ili dole od Obrenovca, Modrića. Od pravca Sveti Rok ti je upola laganioji uspon, nego od jadranske strane.... Za sam put, imas i na Google mapsu, ukucas u navigaciju.... U mojem videu mozes uociti kvalitetu puta, nije staza vec bas put, idu ljudi svako malo i sa osobnim automobilima... E sad jedinoo, u sijecnju/veljaci, ne znam sta je tamo, dal je snijeg ili ne... Ako je snijeg, mozda je i zatvoreno za pristupo... ne znam, to se raspitaj.... Ako hoces bici u penjanje, bicikl ostavis u samom podnozju uspona, dakle odmah tamo na licu mjesta, tamo je i parking za one koji dodju autima. U videu to je odmah tamo gdje je i spomen ploca Vinetu-u.... Ima nekih prometnih znakova, stupova, pa mozes bicikl zavezati za to, eto reda radi, no nije neki bas rizik da ce ti ga ici krasti netko jer nema nikog osim onih koji navrate planinariti....

[@damir-medurecan]

My Way to Norway: czcams.com/video/SwDD4OeM38s/video.html

[@majmundeva]

Pozdrav,
da li je sigurno ići automobilom po ovoj cesti?
Hvala

[@damir-medurecan]

Gruba sljuncana cesta... ako nemas preslab i prefin auto, moze se, idu ljudi. Bit ce rupa... kamenja, prasine... a i da auto moze proc uzbrdice, a i dobro kocit na nizbrdicama...