TJEDAN AUTORA: Alfi Kabiljo

➤Web: www.zamp.hr/
➤Instagram: / hds_zamp
➤Facebook: / hds.hr
➤Twitter: / hdszamp
➤CZcams channel: / hdszamptv
Alfi Kabiljo, jedan od najplodnijih i najkompletnijih hrvatskih glazbenih autora koji već više od gotovo jednako dobro sklada sve od klasične glazbe za orkestar do djela za tamburicu gost je ovotjednog „Tjedna autora“. Alfi Kabiljo skladao je glazbu za 40-tak filmova i oko stotinu televizijskih serija te brojne popularne skladbe i šansone, kao i djela klasične glazbe. Prema vlastitim riječima, od malena ima strast prema glazbi, možda i zato jer je odrastao u domu gdje je glazba bila primarna i gdje je bio okružen s mnogo stilski različite glazbe. No, koja je tajna njegova uspjeha? Talent, inspiracija, ali i svakako i puno, puno rada i učenja. „Inspiracija je strašno bitna za svakog skladatelja. Ja imam tu sreću da sam vjerojatno odozgo dobio taj talent na kojem sam uvijek radio, obrazovao se, slušao, učio, pratio glazbu… Imam sreće da smo inspiracija i ja stalno zajedno“, kaže u „Tjednu autora“.
Stalni rad i obrazovanja i učenja kroz glazbu i o glazbi nije od važnosti samo za one koji glazbu rade, to je primarno i za one koji glazbu i njezine autore žele komentirati - pogotovo u današnje doba interneta, zaključujemo iz razgovora s njim. Premda ističe da je „kritika jako potrebna“, kazao je i da je nažalost vrlo malo kritičara koji stvarno dobro poznaju glazbenu materiju, povijest i zabavne glazbe i povijest festivala i manifestacija. „Jedan od takvih bio je pokojni Nenad Turkalj koji je jedan od rijetkih kritičara koji je u prošlom stoljeću pratio i zabavnu glazbu. On je vrlo dobro analizirao svaki festival“.
Mnogi možda i ne znaju da je Alfi Kabiljo i kao redovan član Hrvatskog društva skladatelja i nekadašnji predsjednik društva i član upravnih tijela društva, dobar poznavatelj autorskih prava i izuzetno upućen u djelovanje službe ZAMP. „Naše društvo je jedno od najboljih u svijetu“, istaknuo je ali i autore uputio da se i sami moraju brinuti za ostvarivanje svojih prava, a to će najbolje napraviti ako uredno i redovito prijavljuju svoja djela sa svim podacima potrebnim za obračun honorara. „Treba se brinuti za svoja prava, ja sam to uvijek činio jer sam uvijek bio slobodnjak i od prava sam živio“, poručio je. U „Tjednu autora“ doznajte još i zašto je važno znati za kojeg pjevača skladaš pjesmu, kako je i Arsen Dedić utjecao na inspiraciju Alfija Kabilja, ali i može li dobar spot do visina top ljestvica vinuti ne tako dobru glazbu.
BIOGRAFIJA
Alfi Kabiljo rođen je 22. prosinca 1935. u Zagrebu. Odrastao je u obitelji u kojoj se glazba cijenila, te je od samog početka bio okružen širokim dijapazonom glazbe iz cijelog svijeta. U Zagrebu je pohađao privatnu glazbenu školu velikog hrvatskog skladatelja i pedagoga Rudolfa Matza, a završio je i glazbenu školu Vatroslav Lisinski. Kompoziciju je usavršavao u Parizu. Također je i diplomirani arhitekt, ali cijeli život ipak djeluje kao profesionalni skladatelj, dirigent, aranžer, tekstopisac i producent nosača zvuka. Svoje diskografske i filmske projekte snimao je u Barceloni, Beču, Londonu, LA-u, Ljubljani, Madridu, Parizu, Tokyju, a najviše u Zagrebu. Napisao je glazbu za 40-ak filmova i 100-tinjak epizoda raznih TV serija. Autor je mnogih popularnih pjesama i šansona te najnagrađivaniji autor na festivalima zabavne glazbe u domovini i inozemstvu od Rio de Janeira, Tokia, LA, Seoula, pa sve do našeg Splita. Njegove pjesme izvodili su između ostalih i Radojka Šverko, Tereza Kesovija, Vice Vukov, Kićo Slabinac, Zdenka Vučković i mnogi, mnogi drugi. Najpoznatiji su mu mjuzikli “Jalta, Jalta”, koja je na stalnom repertoaru od 1971. godine, a izvedena je više od 1000 puta. Zatim “Dlakav život”, “Car Franjo Josip u Zagrebu”, “Kralj je gol”, “Crveni otok”, “Tko pjeva zlo ne misli”. Skladao je mnoge TV i dječje mjuzikle, glazbu za balet te glazbu za poznate holivudske filmove kao što su “Scissors” (sa Sharon Stone), Transylvania, “Sky Bandits”, “Fear”, ali i domaće “Kužiš stari moj”, “Novinar”, “Gospođica”, “Pad Italije” i mnoge druge. Kazališne su mu predstave izvedene više od 2000 puta. Na zimskim Olimpijskim igrama 1994, 1998 i 2002. najpoznatiji su svjetski klizači nastupali uz njegovu glazbu. Mjuzikl “Jalta, Jalta” je 22. studenog 2004. izveden i na njemačkom u Beču, a 3. veljače 2005. u novoj izvedbi (u režiji Boyka Bogdanova) u riječkom HNK. Alfi Kabiljo bio je predsjednik Hrvatskog Društva Skladatelja te član međunarodne festivalske organizacije FIDOF-a. Dobitnik je mnogih nagrada među kojima se ističu Ivan pl. Zajc 1974, Zlatnih Arena za Seljačku bunu 1573 i Banović Strahinju, a zatim i za film „Neka ostane među nama“. Primio je i nagradu Josip Štolcer Slavenski, Povelju grada Zagreba (1999) te nekoliko Porina.
#alfikabiljo #composer #hdszamp #glazba #hrvatska

[@Oetti]

Živio Alfi! Puno glazbe meni drage je napisao. Neka samo tako nastavi!