Botanički vrt nadvojvode Josipa Karla Ludwig von Habsburg u Rijeci s Bebe Petrovićem 2024

FB PPMHP
1. prosinca 1881.
Nadvojvoda Josip, bratić cara Franje Josipa, formalno je postao vlasnik vile u Rijeci koju je kupio od Simeona Vranyczanyja (današnji Državni arhiv Rijeka).
Nadvojvoda Josip von Habsburg (Joseph Carl Ludwig; Bratislava, 2. ožujka 1833. - Rijeka, 13. lipnja 1905.) bio je najmlađi sin nadvojvode Josipa (1776.-1847.) i vojvotkinje Marije Doroteje.
Godine 1882. nadvojvoda sa suprugom Klotildom dolazi živjeti u Rijeku tada ugarski dio Monarhije nadomak Opatije koja je bila zimovalište i sastajalište aristokracije. Na svom je posjedu, kao vrsni botaničar, osmislio park veličine 52 700 kvadratnih metara ispunjen egzotičnim biljem koje su donosili pomorci Adrie i Ungaro-Croate.
O tom je, tada jednom od najljepših botaničkih vrtova na sjevernom Jadranu, napisao rad Essais d'aclimation de plantes a Fiume.
Druga njegova velika strast bili su Romi. Njihova muzika ga je oduševljavala, naučio je njihov jezik i čak napisao jedinstvenu gramatiku romskoga jezika. Zbog toga je bio prozvan romskim kraljem. Vrlo nekonvencionalna ponašanja znao je osobno odlaziti na tržnicu i odabirati namirnice.
Riječani su ga voljeli i obično govorili o njemu kao sior Prinzipe, a on im se odužio prisustvujući svim važnijim društvenim događajima.
Zgradu u kojoj je živio, a koju je podigla obitelj Androcha oko 1700. bitno je povećao i monumentalizirao, a izradu projekta za taj je posao povjerio riječkom arhitektu Rafaelu Culottiju 1892. godine.
Vila nadvojvode Josipa u kojoj je danas smješten Državni arhiv u Rijeci elegantno je historicističko zdanje koje odiše jednostavnošću i čistoćom arhitekture.