Dijalekti Croatia Effie 2016. Grand Prix

Sdílet
Vložit
  • čas přidán 5. 09. 2024
  • agencija: BBDO Zagreb
    klijent: Zagrebačka pivovara
    brand: Ožujsko pivo

Komentáře • 45

  • @ksenijabosnar3169
    @ksenijabosnar3169 Před 6 měsíci +2

    Ožujsko i dalje ima najbolje reklame u Hrvatskoj, a stvarno, i šire :-)

  • @harijurada6058
    @harijurada6058 Před 3 lety +21

    Baš se malo mislim, da samo u PGŽ ima zanimljivih načina govora:
    Da su se ovi iz Agencije BBDO malo bolje potrudili, imali bi još materijala za reklamu:
    otok Susak,
    Mjesto Lisac, iznad Klane iznad Rijeke,
    staro Učkarski Vlaški govor i uključujući Retro Rumunjski.
    Fiumanski - Talijanski
    ili npr. van PGŽ talijanski Beluneže, okolica Ploština.
    Imamo materijala, u nedogled!
    Pozdrav

  • @ksenijauric454
    @ksenijauric454 Před 3 lety +7

    Predivno,naglasak'na Žuji!

  • @DugiDevetCarabolium
    @DugiDevetCarabolium Před 6 lety +81

    Ala, mola cimu. - Ajde, odveži konop (kojim je brod vezan za kraj).
    Štimoj ti parangul da ti se ne zamorsi kolo nug. - Namjesti taj parangal da ti se ne zamrsi oko nogu.
    Šurga ti paet nutra i ormoj orgutulu. - Stavi taj bokobran unutra i pripremi rudo kormila.
    Spjegoj in to bokun kjarije. - Objasni im to malo jasnije.
    Buta se na banak, ošervoj šoto škafa i agvanta žuju. Posjedni se na klupu, pogledaj ispod pramca (pramčane palube) i uzmi žuju.
    Zavorti manicu

    • @leonvlasic9436
      @leonvlasic9436 Před 6 lety +12

      Konačno neko preveo xD, isuse nebi ni čitajući skužil xD

    • @shpresimlezi6165
      @shpresimlezi6165 Před 5 lety +3

      Dugi Devet ovi dio spejgoj in to bokun kjarije,mi je bilo slicno sa albansko spjegojavu ma kjart

    • @malimate2660
      @malimate2660 Před 5 lety +3

      @@shpresimlezi6165
      Ilirija

    • @rzsny6036
      @rzsny6036 Před 5 lety +6

      fala lega nisam nis skontala jebote zivot

    • @milovanmitrovic9843
      @milovanmitrovic9843 Před 4 lety +3

      A ovo poslednje,

  • @danieldegoto1536
    @danieldegoto1536 Před 4 lety +38

    Ne znam kako vi ali ja ih sve razumijem mozda zato sto sam svagdje bio i upoznao razlicite ljude.....Moj prvi susret sa Medimurcem imao sam neki 19 godina prica on meni a ja se mislim kakav je ovo siptar nista ga ne razumijem ali kad malo uspori tempo onda vidis da i nije toliko razlicito koliko se na prvi mah cini....

    • @dominikivankovic63
      @dominikivankovic63 Před 3 lety +2

      Sereš bzvz, nema šanse da razumiš komižane. Evo ja san s Korčule, pa mi je jako teško za razumit ih, iako ima istih riči. Komižane jedino moeš razumit ko si s Komiže, ili si prove tamo par godin

    • @tstone1874
      @tstone1874 Před 2 lety

      Ma sere kvake

  • @kristijangotic8279
    @kristijangotic8279 Před 3 lety +11

    Super reklame a pivo žali bože... od vode iz Krškog valjda.

  • @josippavelic6390
    @josippavelic6390 Před 3 lety +6

    Lijepe mi je videti pajdaša z Bielega Zagreba. Mi volime čuti kak vi čudne göverite. *nekaj nekaj* pömöreju zbetonirati deku.

  • @zeljkosafar6121
    @zeljkosafar6121 Před 3 lety +28

    U reklamama je sve super osim Žuje. Ista je za qrac

    • @z000ey
      @z000ey Před 3 lety +2

      u sridu! :D

  • @cislatrans1842
    @cislatrans1842 Před 3 lety +7

    Vucic:
    "Mozda je Vulin sejao marihuanu u Jovanjici,
    ali je to radio pre nego sto je postao ministar policije."

  • @bgtra121
    @bgtra121 Před 2 lety +8

    I od ovoliko divnih dijalekata, vi izaberete srpski...

    • @amormir8280
      @amormir8280 Před rokem

      Iako su standardni hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski praktički bliski zbog istog standarda, u to nema sumnje. Ali ako imate čelične volje i bacite se na istraživanje strukture standarda, doći ćete do zanimljivog saznanja. A to je da je zastupljenost riječi u tom standardu gotovo 1/4 čakavskih narječja/govora, 1/4 kajkavskih narječja/govora, a 2/4 štokavskih narječja/govora (mješovitih zapadnih i istočnih narječja/govora s većom primjesom istočnih govora). A to je vrlo lako provjeriti. Gotovo potpun rječnik obalnih pojmova, morskih pojmova, životinjskih/biljnih morskih i obalnih vrsta/pojmova, zanimanja uz more, primorske odjeće, obrta vezanih uz more, navigacijskih/plovnih pojmova, brodskih pojmova, obalnih i morskih reljefnih/zemljoslovnih pojmova, itd. potječe isključivo iz čakavskih narječja/govora, što nećete naći ni u jednom drugom slavenskom jeziku i narječju/govoru na svijetu. Nije tajna da među njima ima i romansko/mletačko/latinskih pojmova koji su poslužili kao osnova za doslovni prijevod na čakavsko/slavenski izraz. Krajem 18. stoljeća i kroz cijelo 19. stoljeće, kako su se u svijetu pojavljivala nova obrtna i industrijska zanimanja, a svi znamo da su prvi novi pojmovi vezani uz odjeću, zanimanja, uređaje, oruđa/alate, strojeve, tehnike uzgoja hrane na industrijski način, znanstveni nazivi i itd. pojavili su se u zapadnoj Europi zbog ubrzanog razvoja industrije, ti su se izrazi gotovo svi ukorijenili u kajkavskim narječjima/govorima i odatle dalje proširili na druga južnoslavenska narječja/govore, zatim razne vremenske pojave, vremenski pojmovi (tjedni, mjeseci), hijerarhijski/ustrojni činovi/zvanja u vojsci, policiji i drugim upravnim službama, vlastelinske titule/naslovi itd. Nije tajna da među njima ima i germanskih/njemačkih izraza te čeških izraza koji su poslužili kao osnova za doslovni prijevod na kajkavsko/slavenski izraz. Za istočna štokavska narječja/govore ne trebam posebno naglašavati da su puni arapskih i perzijskih izraza koji su stigli s Osmanskim Carstvom, dok u zapadnim štokavskim (šćokavskim/šćakavskim) narječjima/govorima ima malo/prilično nešto manje, jer su i danas u dodiru s druga dva hrvatska narječja/govora pa su razvili svoje slavenske istoznačnice/sinonime. I zapadna štokavska (šćokavska/šćakavska) narječja/govori kao i djelomično čakavska narječja/govori poslužili su kao podloga za rječnik Fausta Vrančića i za gramatički rječnik i gramatiku Bartola Kašića, koji su uglavnom poslužili amateru Vuku Karadžića (Vlku Črnčiću) kao sredstvo za standardizaciju i u procesu te standardizacije srpski je izgubio ogroman dio svog istočnog rječnika koji je bliži torlačkim narječjima/govorima.
      Sa svim ovim činjenicama svakom zdravorazumskom čovjeku je jasno da srpsko svojatanje jezika kao isključivo srpski pada u vodu. Ali mitomanska srpska politika ne može se pomiriti s tom činjenicom i traži sve moguće načine da prisvoji sve na ovim prostorima, time bi internetska zajednica trebala biti svjesna tko stalno pali vatru na prostorima Dinarida (Balkana) . I da vam dam usporedbu kakva je to mitomanska srpska politika, kojom se naravno ne optužuje sve Srbe i mnogi se ograđuju od nje; slično je internetskoj jezičnoj zajednici dobro poznata Panturanska turska politika (apsurdno; korijeni te politike/ideologije potječu iz Mađarske) koja svojata sve turkijske narode i sve narode koji pripadaju tzv. odbačenoj altajskoj jezičnoj obitelji (iako ja osobno mislim da se još ne može 100% potpuno odbaciti, jer ima dosta prostora za istraživanje postojanja te jezične skupine) kao turanska rasa jer ona, iako znanstveno i jezično odbačena, služi kao sredstvo za postizanje cilja, te za dobivanje predodžbe odakle je srpska politika svoju mitomaniju crpila. Dakle, slična je Panturanskoj ideologiji, ali je zastupljena samo na užem zemljopisnom području Dinarida, a poznato je i da je bila motivirana agresivnom politikom dinastije Karađorđević (Črnojurjević 😁) koja i danas kroz europske vlastelinske rodbinske veze ima veliki utjecaj na Srbiju i Srpsku pravoslavnu crkvu. Da su prevladali umjereniji Obrenovići, danas bi bila druga stvarnost 😉.

    • @bgtra121
      @bgtra121 Před rokem +6

      @@amormir8280 Moje pitanje je bilo ironija, ja sam studirao jezik i literaturu, pa znam malo vise o tome. Standardizacija jezika je proces, nema cistih knjizevnih standarda, svi su neka vrsta konstrukta, a cinjenica je da je Vukova reforma rezirana iz Beca, uz ogroman otpor crkve, koja nije razumela potrebu stvaranja narodnog knjizevnog jezika kojim ce se Srbi pribliziti "braci" na zapadu, kada se knjige vec pisu na slavenoserpskom, doduse nestandardizovanom. Politika,se tu vec umesala, jugoslovenske ideje medju Hrvatima, kao zamena za propalo ilirstvo, itd. Za ovu turansku ideju ne znam sra bih napisao, Srbi su se zanosili idejom odlobadjanja od Turaka, a onda nisu bas znali sta bi, Karadjordjevic je pravio Jugoslaviju jer je bio mason sa Mestrovicem i sto zapadni saveznici nisu dozvolili bilo kakvu veliku Srbiju. Ali ideja,da je to sve bio srpski a ostali ga uzeli nije tada postojala, toje nova ideja nastala na internetu, od svakakvih " strucnjaka".

    • @amormir8280
      @amormir8280 Před rokem

      @@bgtra121 Mučki dobro prikrivena ironija, teško je odmah na prvu skužiti 😁. E to je već bolje, te sve info. su mi također poznate dosta dobro 😉. Za ilirstvo apsurd jest premda tada promicatelji sa sigurnošću nisu znali da zbilja (uzmimo cijelu bivšu Jugu) sadašnje stanovništvo sa planinskih (Dinarskih) područja genetski/rodoslovno većim podrijetlom jest Ilirsko/dinarsko (I2a1) dok su nizinska (Panonska) područja većim djelom istočna euroazijska (R1a) u koje spadaju Slaveni te slavenizirana (mislim na panonska područja) zapadna euroazijska (R1b). Ilir je grčki naziv za sva tadašnja plemena, a oni su sami sebe nazivali baš Dinarci (kameni/kršni ljudi, od tuda i imamo riječ "dina" za pusti pustinjski ili kameniti kraj) premda se nisu nikada do rimskih osvajanja skupno poistovjećivali sa zajedničkim nazivom te su naknadno romanizirani, a kasnije slavenizirani. Postoji također mogućnost da su Dinarci uticali na razvoj tadašnjeg jedinstvenog staro slavenskog jezika i to na području Karpata di su još davnijom obrnutom seobom/širenjem Dinarci došli u dodir sa Slavenima te se mješanjem oblikovao tadašnji slavenski jezik koji je pomalo počeo odstupati od drugih indoeuropskih (arjanskih) jezika te kao takav naknadno stigao na sadašnja područja, eto i tu ironija u svemu 😉. Za dinarske jezike se još sa sigurnošću ne zna jel su bili grana indoeuropskih jezika ili su bili domaći predmediteranski jezici bliski tirenskim (etrušćanskim) jezicima koji su izumrli ili su bili neovisna jezična obitelj za sebe...

    • @sempredritto8158
      @sempredritto8158 Před rokem +6

      Nas jezik s svim pustim dijalektima i narjecjima je predivan. Nas najveci pisac 20.stoljeca Krleza je davno odgovorija na Vukove nebuloze o jeziku. Mi se ponosimo svojim jezikom i svim njegovim varijacijama

    • @DLcroatian
      @DLcroatian Před 8 měsíci

      💯

  • @stefanpaunovic6702
    @stefanpaunovic6702 Před 3 lety +11

    E u kurac. Taman sam počeonda učim hrvatski. Ovo me sad unazadilo

    • @harijurada6058
      @harijurada6058 Před 3 lety +5

      Naučit ćeš!
      Pazi, preskočili su Buzetski, kajkavski! i Ričinski Gromiški,
      . . . takoj da i oni imeju ča vadit! I se tij to dobro naslišaj!

  • @Kintabl
    @Kintabl Před rokem +2

    In Zagorje and Gorski kotar is Slovenian dialect.

  • @boxer4919
    @boxer4919 Před 8 měsíci

    ...".Hrvati se bolje razumiju".....od ove trojice nezna se 'ko je veci Hrvat

  • @NormalYUBA
    @NormalYUBA Před 3 lety +8

    Onda se drzite srpskog kao zajednickog jezika i nema problema.

    • @amormir8280
      @amormir8280 Před rokem

      Iako su standardni hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski praktički bliski zbog istog standarda, u to nema sumnje. Ali ako imate čelične volje i bacite se na istraživanje strukture standarda, doći ćete do zanimljivog saznanja. A to je da je zastupljenost riječi u tom standardu gotovo 1/4 čakavskih narječja/govora, 1/4 kajkavskih narječja/govora, a 2/4 štokavskih narječja/govora (mješovitih zapadnih i istočnih narječja/govora s većom primjesom istočnih govora). A to je vrlo lako provjeriti. Gotovo potpun rječnik obalnih pojmova, morskih pojmova, životinjskih/biljnih morskih i obalnih vrsta/pojmova, zanimanja uz more, primorske odjeće, obrta vezanih uz more, navigacijskih/plovnih pojmova, brodskih pojmova, obalnih i morskih reljefnih/zemljoslovnih pojmova, itd. potječe isključivo iz čakavskih narječja/govora, što nećete naći ni u jednom drugom slavenskom jeziku i narječju/govoru na svijetu. Nije tajna da među njima ima i romansko/mletačko/latinskih pojmova koji su poslužili kao osnova za doslovni prijevod na čakavsko/slavenski izraz. Krajem 18. stoljeća i kroz cijelo 19. stoljeće, kako su se u svijetu pojavljivala nova obrtna i industrijska zanimanja, a svi znamo da su prvi novi pojmovi vezani uz odjeću, zanimanja, uređaje, oruđa/alate, strojeve, tehnike uzgoja hrane na industrijski način, znanstveni nazivi i itd. pojavili su se u zapadnoj Europi zbog ubrzanog razvoja industrije, ti su se izrazi gotovo svi ukorijenili u kajkavskim narječjima/govorima i odatle dalje proširili na druga južnoslavenska narječja/govore, zatim razne vremenske pojave, vremenski pojmovi (tjedni, mjeseci), hijerarhijski/ustrojni činovi/zvanja u vojsci, policiji i drugim upravnim službama, vlastelinske titule/naslovi itd. Nije tajna da među njima ima i germanskih/njemačkih izraza te čeških izraza koji su poslužili kao osnova za doslovni prijevod na kajkavsko/slavenski izraz. Za istočna štokavska narječja/govore ne trebam posebno naglašavati da su puni arapskih i perzijskih izraza koji su stigli s Osmanskim Carstvom, dok u zapadnim štokavskim (šćokavskim/šćakavskim) narječjima/govorima ima malo/prilično nešto manje, jer su i danas u dodiru s druga dva hrvatska narječja/govora pa su razvili svoje slavenske istoznačnice/sinonime. I zapadna štokavska (šćokavska/šćakavska) narječja/govori kao i djelomično čakavska narječja/govori poslužili su kao podloga za rječnik Fausta Vrančića i za gramatički rječnik i gramatiku Bartola Kašića, koji su uglavnom poslužili amateru Vuku Karadžića (Vlku Črnčiću) kao sredstvo za standardizaciju i u procesu te standardizacije srpski je izgubio ogroman dio svog istočnog rječnika koji je bliži torlačkim narječjima/govorima.
      Sa svim ovim činjenicama svakom zdravorazumskom čovjeku je jasno da srpsko svojatanje jezika kao isključivo srpski pada u vodu. Ali mitomanska srpska politika ne može se pomiriti s tom činjenicom i traži sve moguće načine da prisvoji sve na ovim prostorima, time bi internetska zajednica trebala biti svjesna tko stalno pali vatru na prostorima Dinarida (Balkana) . I da vam dam usporedbu kakva je to mitomanska srpska politika, kojom se naravno ne optužuje sve Srbe i mnogi se ograđuju od nje; slično je internetskoj jezičnoj zajednici dobro poznata Panturanska turska politika (apsurdno; korijeni te politike/ideologije potječu iz Mađarske) koja svojata sve turkijske narode i sve narode koji pripadaju tzv. odbačenoj altajskoj jezičnoj obitelji (iako ja osobno mislim da se još ne može 100% potpuno odbaciti, jer ima dosta prostora za istraživanje postojanja te jezične skupine) kao turanska rasa jer ona, iako znanstveno i jezično odbačena, služi kao sredstvo za postizanje cilja, te za dobivanje predodžbe odakle je srpska politika svoju mitomaniju crpila. Dakle, slična je Panturanskoj ideologiji, ali je zastupljena samo na užem zemljopisnom području Dinarida, a poznato je i da je bila motivirana agresivnom politikom dinastije Karađorđević (Črnojurjević 😁) koja i danas kroz europske vlastelinske rodbinske veze ima veliki utjecaj na Srbiju i Srpsku pravoslavnu crkvu. Da su prevladali umjereniji Obrenovići, danas bi bila druga stvarnost 😉.

  • @jamiefox3436
    @jamiefox3436 Před rokem

    Hvala Goranu Navojecu za promoviranje alkoholizma i uništavanje integriteta brojnih obitelji.

  • @petarn2204
    @petarn2204 Před 2 lety +2

    Well, modern Croats were created in second half of XIX century, by Vatican and Vienna court, from many different ethnic groups. There were only 2 conditions needed for someone to become Croat:
    - to be Catholic,
    - to speak serbo-croatian language (of all 3 dialects)..
    So many Slovenians and catholic Serbs eventually became Croats. Especially in Zagorje, Zagreb area, Dalmatia, Dubrovnik etc. Croatian most famous ethnographer Antun Radic said a lot of that process.
    Facts.

    • @amormir8280
      @amormir8280 Před rokem

      Iako su standardni hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski praktički bliski zbog istog standarda, u to nema sumnje. Ali ako imate čelične volje i bacite se na istraživanje strukture standarda, doći ćete do zanimljivog saznanja. A to je da je zastupljenost riječi u tom standardu gotovo 1/4 čakavskih narječja/govora, 1/4 kajkavskih narječja/govora, a 2/4 štokavskih narječja/govora (mješovitih zapadnih i istočnih narječja/govora s većom primjesom istočnih govora). A to je vrlo lako provjeriti. Gotovo potpun rječnik obalnih pojmova, morskih pojmova, životinjskih/biljnih morskih i obalnih vrsta/pojmova, zanimanja uz more, primorske odjeće, obrta vezanih uz more, navigacijskih/plovnih pojmova, brodskih pojmova, obalnih i morskih reljefnih/zemljoslovnih pojmova, itd. potječe isključivo iz čakavskih narječja/govora, što nećete naći ni u jednom drugom slavenskom jeziku i narječju/govoru na svijetu. Nije tajna da među njima ima i romansko/mletačko/latinskih pojmova koji su poslužili kao osnova za doslovni prijevod na čakavsko/slavenski izraz. Krajem 18. stoljeća i kroz cijelo 19. stoljeće, kako su se u svijetu pojavljivala nova obrtna i industrijska zanimanja, a svi znamo da su prvi novi pojmovi vezani uz odjeću, zanimanja, uređaje, oruđa/alate, strojeve, tehnike uzgoja hrane na industrijski način, znanstveni nazivi i itd. pojavili su se u zapadnoj Europi zbog ubrzanog razvoja industrije, ti su se izrazi gotovo svi ukorijenili u kajkavskim narječjima/govorima i odatle dalje proširili na druga južnoslavenska narječja/govore, zatim razne vremenske pojave, vremenski pojmovi (tjedni, mjeseci), hijerarhijski/ustrojni činovi/zvanja u vojsci, policiji i drugim upravnim službama, vlastelinske titule/naslovi itd. Nije tajna da među njima ima i germanskih/njemačkih izraza te čeških izraza koji su poslužili kao osnova za doslovni prijevod na kajkavsko/slavenski izraz. Za istočna štokavska narječja/govore ne trebam posebno naglašavati da su puni arapskih i perzijskih izraza koji su stigli s Osmanskim Carstvom, dok u zapadnim štokavskim (šćokavskim/šćakavskim) narječjima/govorima ima malo/prilično nešto manje, jer su i danas u dodiru s druga dva hrvatska narječja/govora pa su razvili svoje slavenske istoznačnice/sinonime. I zapadna štokavska (šćokavska/šćakavska) narječja/govori kao i djelomično čakavska narječja/govori poslužili su kao podloga za rječnik Fausta Vrančića i za gramatički rječnik i gramatiku Bartola Kašića, koji su uglavnom poslužili amateru Vuku Karadžića (Vlku Črnčiću) kao sredstvo za standardizaciju i u procesu te standardizacije srpski je izgubio ogroman dio svog istočnog rječnika koji je bliži torlačkim narječjima/govorima.
      Sa svim ovim činjenicama svakom zdravorazumskom čovjeku je jasno da srpsko svojatanje jezika kao isključivo srpski pada u vodu. Ali mitomanska srpska politika ne može se pomiriti s tom činjenicom i traži sve moguće načine da prisvoji sve na ovim prostorima, time bi internetska zajednica trebala biti svjesna tko stalno pali vatru na prostorima Dinarida (Balkana) . I da vam dam usporedbu kakva je to mitomanska srpska politika, kojom se naravno ne optužuje sve Srbe i mnogi se ograđuju od nje; slično je internetskoj jezičnoj zajednici dobro poznata Panturanska turska politika (apsurdno; korijeni te politike/ideologije potječu iz Mađarske) koja svojata sve turkijske narode i sve narode koji pripadaju tzv. odbačenoj altajskoj jezičnoj obitelji (iako ja osobno mislim da se još ne može 100% potpuno odbaciti, jer ima dosta prostora za istraživanje postojanja te jezične skupine) kao turanska rasa jer ona, iako znanstveno i jezično odbačena, služi kao sredstvo za postizanje cilja, te za dobivanje predodžbe odakle je srpska politika svoju mitomaniju crpila. Dakle, slična je Panturanskoj ideologiji, ali je zastupljena samo na užem zemljopisnom području Dinarida, a poznato je i da je bila motivirana agresivnom politikom dinastije Karađorđević (Črnojurjević 😁) koja i danas kroz europske vlastelinske rodbinske veze ima veliki utjecaj na Srbiju i Srpsku pravoslavnu crkvu. Da su prevladali umjereniji Obrenovići, danas bi bila druga stvarnost 😉.

    • @sempredritto8158
      @sempredritto8158 Před rokem +15

      A redikula😂

    • @markjames1680
      @markjames1680 Před rokem +7

      Vlaška posla. 😂

  • @pipis920
    @pipis920 Před 4 měsíci +1

    Pivo je božetebe, ali dobro je da se očuvaju dijalekti i decentralizira zemlja, ako je na to bia naglasak.
    5 regija podhitno i u svakoj u razne škole pojedine dijalekate

  • @davormasnic4856
    @davormasnic4856 Před rokem

    - Šta kaže
    - Nemam pojma