Video

Plovi plovi bijeli brode 💪⚪🇫🇮⚓⛴

Der Kapitän hat seine Zigarette einfach über Bord geworfen, obwohl keine 2 m vor ihm ein Aschenbecher war. Einfach nur verantwortungslos.

!Die Dubravka ist in Gefahr ausgemustert zu werden !!!!

Dali mogu ja upast nekako u jadroliniju jer mi je to životna želja

Dubravka, Novalja , Judita, Karolina (Jadrolinija), Bisovo (Katamaran Line), Moorea Express !

FCC t

Ivana⚓⛵⚓⛵⚓cure svaka cast.Radite,prelijep posao..🤗Mirno more od 🧡

Putovala brodom Marko Polo, odlična i ljubazna posada. Sve pohvale

Bravo za posadu katamarana, a posebno kapetanu Matku koji je izvrstan čovjek.

Gde plovi Karolina? Da li može neko da mi kaže?

Plovio sam katamaranom Dubravkom.

Vezano za medijske, sponzorirane i ne-sponzorirane objave o obljetnici - 75 godina poduzeća Jadrolinija počev od nadnevka 20. siječnja 1947. godine lijepo je sve to prezentirano o osnutku poduzeća Jadrolinija, no neke ključne stvari i okolnosti oko samog nastanka poduzeća Jadrolinija na dan 20. siječnja 1947. godine, kako pratim i vidim su izostavljene. Ovom vam prigodom skrećem pozornost na neprijepornu činjenicu da se na temelju stvarnih činjenica ne bi moglo reći da je poduzeće Jadrolinija nastalo 20. siječnja 1947. godine i to "udruživanjem manjih brodara" budući je imovina spomenutih "manjih brodara" prethodno bila nacionalizirana i oduzeta vlasnicima prisilnim FNRJ Zakonom o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća. Sukladno tome, čini se da nije prikladno a ni povijesno točno interpretirati nastanak poduzeća Jadrolinija upravo tog 20. siječnja 1947. godine, na način da su se "manji brodari udružili" u novo poduzeće „Jadrolinija“, pri čemu se aludira na pogrešnu pomisao ili ideju o nekakvom dobrovoljnom udruživanju tih „manjih brodara“. Dakle, poduzeće "Jadrolinija" koje je osnovano 20. siječnja 1947. godine nastalo je nacionalizacijom/oduzimanjem privatnog poduzeća privatnim vlasnicima i dioničarima, odnosno je nastalo na temelju imovine koju je FNRJ stekla Zakonom o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća, koji je bio na snazi od 05. prosinca 1946. godine i objavljen u Službenom listu FNRJ dana 06. prosinca 1946. godine (Službeni list FNRJ 98/1946, 35/1948). Tim Zakonom je bilo određeno, a prethodio mu je ukaz Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ da u državno-FNRJ vlasništvo prelaze sva privatna privredna poduzeća općedržavnog i republikanskog značaja, a što se odnosilo i na sve privredne grane, kao i na ona privatna privredna poduzeća koja su po svom značaju ili po svom kapacitetu imala opću važnost za saveznu ili republikansku privredu FNRJ, te su na opisani način spomenutim zakonom bila obuhvaćena. Zakonom o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća bila je također obuhvaćena i sva pokretna i nepokretna imovina kao i sva imovinska prava koja su pripadala nekom privatnom poduzeću ili služila njegovoj svrsi. Slijedom odredbi tog istog cit. Zakona dana 05. prosinca 1946. godine nacionalizirano je i privatno dioničko poduzeće Jadranska plovidba d.d. Sušak-prednik Jadrolinije (prethodno osnovano 1922. godine slobodnim udruživanjem privatnih poduzeća Jadranske plovidbe dioničkog parobrodarskog društva u Sušaku, Dioničkog parobrodarskog društva Oceania u Trstu, Austro-hrvatskog parobrodarskog društva na dionice u Puntu, Obalne paraplovidbe s.o.j. u Dubrovniku, Parobrodarskog društva na dionice Dalmatia iz Splita i Hrvatskog parobrodarskog društva na dionice u Senju) od čije cjelokupne oduzete-nacionalizirane imovine (nekretnina i pokretnina) je dana 20. siječnja 1947. godine osnovano jugoslavensko socijalističko poduzeće Jadrolinija. Spomenutim Zakonom o nacionalizaciji državnih privrednih poduzeća bilo je određeno da danom njegovog stupanja na snagu 05. prosinca 1946. godine (čak i prije objave u Službenom listu FNRJ dana 06. prosinca 1946. godine) nacionalizirana poduzeća i njihovu imovinu preuzimaju privremeno od tadašnjih privatnih vlasnika ministarstva vlade FNRJ odnosno ministarstva narodnih republika neposredno ili preko drugih organa koje oni odrede. Vlasnici i uprave, te dioničari oduzetih privatnih privrednih poduzeća te 1946. godine zbog represivnih metoda tadašnje vlasti nisu bili u mogućnosti niti su mogli bez ozbiljnih posljedica reagirati u zaštiti svoje imovine budući je spomenutim zakonom bilo predviđeno da tko izvrši bilo kakvu radnju u namjeri da "osujeti ili oteža" nacionalizaciju/oduzimanje svog privatnog vlasništva pa pritom uništi, ošteti, prikrije, otuđi, optereti ili ma na koji način umanji vrijednost nacionalizirane imovine ili tko pruži državnom organu ili službeniku netočne ili nepotpune podatke o toj imovini kaznit će se po Zakonu o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije privredne sabotaže odnosno po Zakonu o zaštiti općenarodne imovine i imovine pod upravom države. Navedenom Zakonu o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća prethodili su akti, "predlozi" i odluke kao npr. dopis vezano za "Zahtev o nevraćanju imovine sopstvenicima upućen Vrhovnom sudu FNRJ" od 15. studenoga 1946. godine koji je potpisao "v.d. načelnika pravnog odelenja" Milan Kojen, tada dužnosnik FNRJ koji je do 11. svibnja 1944. godine bio tajnik jugoslavenskog Ministarstva pravde. Zahtjevom "Zahtev za izuzetno nevraćanje imovine sopstvenicima" VI Br 10865/46 od 14. studenog 1946. godine, koje je potpisao pomoćnik ministra pomorstva FNRJ Evgenij Ravnihar bila su obuhvaćena Jadranska brodogradilišta u Splitu, Kraljevici i Sušaku, zatim tri znatnija brodogradilišta u drvu- u Trogiru, Korčuli i Vranjicu, te pomorski putničko-teretni brodovi male i velike obalne plovidbe Jadranske plovidbe d.d. Sušak, Dubrovačke plovidbe Dubrovnik d.d., što je uključivalo svu imovinu 13 akcionarskih društava: Atlantsku plovidbu d.d. Sušak, Dalmatiju d.d. Zagreb, Dubrovačku plovidbu d.d. Dubrovnik, Iliriju d.d. za brodarstvo Zagreb, Jadransku plovidbu d.d. Sušak, Jugoslovensku komercijalnu plovidbu d.d. Sušak, Jugoslovenski Lloyd d.d. Zagreb, Jugoslovensku plovidbu d.d. Sušak, Jugoslovensku oceansku plovidbu d.d. Sušak, Kvarner brodarsko d.d. Sušak, Brodarsko akcionarsko društvo Oceania, Prekomorsku plovidbu d.d. Sušak i Slobodnu plovidbu Topić d.d. Sušak. Spomenuti pomoćnik ministra pomorstva u vladi FNRJ, Evgenij Ravnihar u svom "Zahtevu o nevraćanju imovine sopstvenicima" u obrazloženju navodi da ti brodovi na koje se odnosi „nevraćanje sopstvenicima“- cit.: "pretstavljaju imovinu čije bi vraćanje sopstveniku bilo štetno po interese narodne privrede i obnove zemlje to stavljam zahtev da se ne vraćaju sopstvenicima već da se prenesu u vlasništvo države i sledeći objekti.....". Nakon uspješno provedene nacionalizacije privatnih privrednih poduzeća Okružni narodni sud za hrvatsko primorje u Rijeci je na temelju zahtjeva Sekretarijata direkcije gospodarstva Broj: Pov. 2044/TM/BZ od 13.VIII.1947. godine izvršio upis nacionalizacije Jadranske plovidbe d.d. Sušak u zemljišne knjige. Vlasti FNRJ su nacionalizaciju ostataka pokretne i nepokretne imovine nacionaliziranog poduzeća Jadranske plovidba d.d. Sušak proveli aktima "Rešenje" Ministarstva pomorstva FNRJ, IV.Br. 693/4 od 07.II.1948. godine- u potpisu Josip Broz-Tito i Ministar pomorstva FNRJ Vicko Krstulović; "Rešenje" Ministarstva pomorstva FNRJ br. 5904 od 04.IX. 1948. godine, u potpisu- ministar pomorstva Vicko Krstulović. O karakteru, donošenju i provođenju samog Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća od 05. prosinca 1946. godine pisano je i u stručnoj literaturi (Tomislav Anić: Normativni okvir podržavljenja u Hrvatskoj/Jugoslaviji, God.39, br. 1., 25.-62, 2007, str. 49) gdje je navedeno kako je najznačajniji zakon na području vlasničkih odnosa bio Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća. U istom radu, za spomenuti zakon je navedeno...... "Koliko je taj dio posla bio dobro odrađen govori i činjenica, prema Kardeljevim riječima kako oni čija je poduzeća trebalo nacionalizirati nisu ništa saznali o tim pripremama", te zaključuje "Kada su na dan nacionalizacije ujutro komisije za nacionalizaciju došle u preduzeća njihovi vlasnici nisu imali vremena da odnesu ni pisaće mašine". Za donošenje ovoga zakona po hitnom postupku u noći s 04. na 05. prosinca 1946. godine i njegovu realizaciju najzaslužniji su bili ministar industrije Boris Kidrič i Edvard Kardelj, potpredsjednik vlade FNRJ. Slijedom svega navedenog, te na temelju svih činjenica uključujući i povijesne činjenice, te obzirom na okolnosti svoga nastanaka Jadrolinija d.d. bi de facto i de iure trebala danas slaviti 100 godina svog postojanja, umjesto da briše i "zaboravlja" 25 godina vlastite povijesti.

JADROLINIJA PLOVIDBA RIJEKA JADROLINIJI

0:08 Brač Rijeka

Pozdrav jadrolinija, gdje je marko polo već dugo vremena ga nema u splitu

Koji je ovo trajekt 1 minuta 6 sec

I da jadrolinija kad se legendarno lastovo vraća u split

Još 2 min

Jadrolinija jeste popravili trajekt otok Pašman

Super👍👍👍

Super urađeno, jedino bi bilo lijepo da ubacite kadrove broda od spolja, srdačan pozdrav

please someone add English subtitules.

Jedva čekam

Gube gamad! Danas sa Brača trajekt krece prije vremena i nece da zaustavi rampu da se ukrcam jer je kapetan nadrkan.. drzi te pase na uzici kad uzimate novce od ljudi.. vidimo se na sudu!

kralj istočnog jadrana, samo neka još dugo plovi, a i kad otplovi svoje trebalo bi ga nekako sačuvati. najmitskiji trajekt ne zaslužuje rezalište.

Samo da nam se lastovo vrati u split 🤞

Marko Polo was not built in Norway in 1982, it was built in France at Ateliers & Chantiers du Havre (Le Havre) in 1972-1973.

BRAVO DEVOJKE, BEOGRAD.